Prilagodba djeteta na jaslice/vrtić
(Pripremila: Iva Kolimbatović, psihologinja)
Polazak u vrtić životna je promjena koja predstavlja stres za dijete, ali i za cijelu obitelj. Često se radi o prvom odvajanju od roditelja. Dijete se polaskom u vrtić prilagođava na novi prostor, na odgojitelje i drugu djecu kao i na vrtićke rutine i pravila. Ova prilagodba trajat će neko vrijeme i ovisiti o brojnim faktorima vezanim uz dijete ili njegovu okolinu:
Osobine i temperament djeteta
● Koliko se brzo dijete prilagođava promjenama u rasporedu ili na nove rutine? Koliko se
brzo dijete prilagođava na novu hranu ili mjesta? – razina prilagodljivosti djeteta u širom
rasponu situacija odredit će dijelom i prilagođavanje na jaslice/vrtić
● Kako dijete uobičajeno reagira kada prvi puta sretne nove ljude, novu hranu, nove
igračke ili nove aktivnosti? Pristupa li odmah ili se na prvu povlači? – tendencija
prvotnom pristupanju ili prvotnom odbijanju novih i nepoznatih stvari dijelom će odrediti i
način pristupa prve dane u jaslicama/vrtiću
● Kolike su snažne djetetove reakcije? Da li se dijete smije ili plače energično, ili se samo
smiješi i blago negoduje? – intenzitet djetetovih reakcija i ekspresivnost emocija u širem
spektru situacija dijelom će odrediti intenzitet reakcija i emocija i u procesu prilagodbe
Dob, razvojna faza u kojoj se dijete nalazi
Separacijska anksioznost predstavlja strah od odvajanja i od nepoznatih osoba koji se javlja s 8 mjeseci starosti, a vrhunac dostiže s 18 mjeseci. Očituje se plačem pri odvajanju, grčevitim držanjem za roditelja, odbijanjem ulaska u sobu dnevnog boravka…
Teško je vidjeti dijete koje je pri odvajanju tužno i plače, no imajte na umu da su ovakve
reakcije znak razvijene sigurne privrženosti s roditeljem što ih čini sasvim normalnima i njihova je pojava dobrodošla. S dobi i iskustvom raste kapacitet za prepoznavanje i nošenje s neugodnim emocijama zbog čega će starijoj djeci proces prilagodbe biti nešto lakši.
Zdravstveno/fiziološko stanje djeteta
Kada smo umorni, gladni, kada nas nešto boli, svi lošije funkcioniramo… tako je i s djecom. Prema tome, fiziološko i zdravstveno stanje djeteta također igra ulogu u trajanju procesa prilagodbe.
Okolinski faktori
Okolinski faktori poput preseljenja, rođenja mlađeg djeteta i razvoda roditelja za dijete predstavljaju dodatne stresore u već stresnoj situaciji prilagodbe na jaslice ili vrtić.
Roditeljski stav prema vrtiću, povjerenje u vrtić/odgojitelje, reakcije pri odvajanju
Jedan od najbitnijih faktora koji određuje uspješnost i trajanje prilagodbe jest roditeljski stav prema vrtiću i roditeljske emocije i reakcije pri odvajanju. Ukoliko je roditelj, tužan, nesiguran, nepovjerljiv pri odvajanju, dijete će to osjetiti i ponašati se u skladu s tim.
Zato je od iznimne važnosti:
● Održavati pozitivan suradnički odnos roditelja i odgojitelja
● Pravovremeno razmjenjivati relevantne informacije s odgojiteljima
● Steći povjerenje u odgojitelje i ustanovu
● U pozitivnom tonu se oprostiti od djeteta pri ulasku u skupinu
!! Ova roditeljska ponašanja OTEŽAVAJU proces prilagodbe !!
● Bijeg iz sobe – izostanak najave odlaska i opraštanja s djetetom: Djetetu je bitna predvidivost koja gradi povjerenje u roditelja. Kada roditelj najavljuje svoje postupke i ponaša se u skladu s njima dijete zna da mu može vjerovati i s vremenom stječe sve veće povjerenje – npr. Kada roditelj ode iz vrtića i najavi svoj povratak, dijete kroz iskustvo boravka u vrtiću gradi povjerenje da će se roditelj svaki puta po njega vratiti. Iznimno je bitno pri najavi odlaska biti iskren i realan – još su mali i nemaju razvijen pojam vremena, ali razliku između odlaska
“na wc” ili “u dućan, na posao” znaju. Ovisno o vremenu odsustva iz grupe koje ste dogovorili s odgojiteljima, recite djetetu kada ćete se vratiti (npr.kod kraćeg boravka tijekom prilagodbe možete reći “Idem u dućan kupiti . Kada kupim ___ vratit ću se po tebe”; kod cjelodnevnog boravka obavezno najaviti odlazak na posao ili drugu dužu obavezu – dijete s vremenom usvaja vremenski period vezan uz odlazak na posao što mu daje predvidivost vlastitog boravka u vrtiću. Vrtićke rutine također možete koristiti kao najavu vlastitog dolaska – npr.
“Malo ćeš se poigrati s prijateljima i popapati ručak, a onda dolazim po tebe.”.
● Roditelj koji od djeteta traži dopuštenje za odlazak: Djetetu je bitna struktura, a vi ste kao roditelj izvor te strukture i donositelj bitnih odluka – zbog toga vi (u dogovoru s odgojiteljima) određujete trenutak kada izlazite iz sobe i kada se vraćate.
● Roditelj koji se zadržava u prostoru vrtića i viri u sobu (a dijete ga vidi)
Redovitost dolazaka u periodu adaptacije
Izostanci produljuju prilagodbu!
Ponekad na izostanke iz vrtića nećete moći utjecati (npr.dijete se razboli nakon prvih nekoliko dana boravka u vrtiću ili kroz cijeli period adaptacije često poboljeva). Ipak, faktore na koje možete utjecati pokušajte kontrolirati s ciljem što redovitijeg pohađanja vrtića u procesu prilagodbe.
Tijekom procesa adaptacije očekivane su promjene u djetetovom doživljavanju, ponašanju,
funkcioniranju, a događaju se na emocionalnom, tjelesnom i ponašajnom planu.
- Emocionalne reakcije na prilagodbu
● Tuga, ljutnja, frustracija, razdražljivost - Tjelesne reakcije na prilagodbu
● Regresije u dostignutim razvojnim zadaćama: Dijete koje je prohodalo, može
ponovno pribjegavati puzanju, ono koje je propričalo može se ponovno u većoj
mjeri služiti gestikulacijama kako bi iskomuniciralo svoje potrebe i želje, dijete
koje se riješilo pelena može povremeno obaviti nuždu u gaćice.
● Psihosomatske reakcije: Mogući su simptomi poput trbobolje, glavobolje,
povraćanja i slični, bez medicinskog uzroka problemu. - Ponašajne reakcije na prilagodbu
● Grčevito držanje za roditelja
● Odbijanje ulaska u sobu
● Protestiranje, bacanje po podu
● Plakanje, vrištanje tijekom boravka u sobi
● Odbijanje kontakta s odgojiteljem, odbijanje fizičke blizine/utjehe maženjem
● Ne želi se igrati
● Pokazivanje ljutnje (udaranjem roditelja, odgojitelja ili druge djece)
● Neodvajanje od svoje flašice, dekice i ili nekog drugog prijelaznog objekta
● Pasivnost
Moguća je i odgođena reakcija na odvajanje: dijete nakon određenog vremena shvati da je
odlazak u vrtić postala njegova svakodnevica pa se sve opisane reakcije i promjene u procesu
prilagodbe dogode s odmakom od prvog dana odvajanja.
Osim djece koja prvi put kreću u vrtić, proces prilagodbe prolaze i ona djeca koja su iz različitih
okolnosti imala dužu pauzu od vrtića. U ovim situacijama proces prilagodbe može biti u manjem
opsegu no prvotni te je obično sličan prema karakteristikama prvotnom procesu kroz koji je
dijete prolazilo.
Prema trajanju procesa adaptacije i intenzitetu teškoća kroz koje dijete prolazi razlikujemo:
- Laku adaptaciju – reakcije i promjene u ponašanju djeteta se stabiliziraju kroz 10-15
dana u vrtiću - Adaptaciju srednje težine – promjene u ponašanju stabiliziraju se do 30.dana boravka
u vrtiću - Teška adaptaciju – promjene i poremećaji u ponašanju traju 2-6 mjeseci
Najveći broj djece prolazi laku adaptaciju. Kada je u pitanju teška adaptacija, obično je prisutno
više faktora koji nepovoljno utječu na proces adaptacije djeteta.
KAKO PRIPREMITI DIJETE ZA POLAZAK U JASLICE/VRTIĆ?
Priprema na nove okolnosti, novu okolinu
● Omogućite kraća iskustva odvajanja od roditelja s djetetu poznatim osobama (djed,
baka…)
● Omogućite druženje s vršnjacima (u parku, igraonicama i sl.) – pritom potičite prihvatljive
oblike ponašanja: dijeljenje igračaka, čekanje na red, suradnička igra (u skladu s dobi)
● Prošetajte do vrtića i uz vrtić, pogledati djecu koja se tamo igraju
Nove navike, rutine
● Potičite osamostaljivanje u skladu s dobi – npr.samostalno hranjenje, higijena, obuvanje,
oblačenje…
● Prilagodite dnevni raspored vrtićkom
● Ne uvodite nove navike ili veće promjene u vrijeme polaska u vrtić (npr.ako nije usvojena
kontrola sfinktera, pričekajte sa skidanjem pelena): Trenutno su odvajanje od roditelja i
prilagodba najvažniji razvojni zadatak djeteta!
Razgovor o vrtiću
● O vrtiću pričajte u pozitivnim svjetlu: Što će tamo raditi, koga će upoznati, koliko će tamo
boraviti… (realno i iskreno – ne izmišljati sadržaje koji se u vrtiću neće dogoditi kako
biste dijete dodatno zainteresirali, oko dužine boravka u vrtiću pružiti realne informacije u
skladu s djetetovim mogućnostima shvaćanja – ne umanjivati i ne lagati: npr. Ako kažemo djetetu da se vraćamo odmah ili da smo otišli na wc, očekivat će nas na vratima
i teže se opustiti i zaigrati, prihvatiti vrtićke rutine)
● Uvažite djetetove osjećaje vezane uz polazak u vrtić i odvajanje: npr. “Tužan si što
moraš ostati / Nisi siguran s čime se ovdje igrati / Znatiželjan si što rade druga djeca…”
Za kraj, bitno je da znate
● Odgojitelji i stručni tim vrtića prati tijek adaptacije svakog djeteta
● Vodimo računa o individualnim potrebama djece i o njihovim razvojnim kapacitetima
● Dostupne individualne konzultacije s odgojiteljicama
● Razgovor s članom stručnog tima po potrebi
