Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi
Dijete u dobi od 1 do 2 godine

Osnovna karakteristika ovog perioda je motorička spretnost djeteta, radoznalo istražuje nove mogućnosti i naglo stječe nova iskustva. Jedna od najdražih zabava mu je bacanje predmeta.

 Do kraja druge godine njegove motoričke vještine vidljivo će se usavršiti i od tek prohodalog jednogodišnjaka, postati će dijete koje trči i skače. Dijete postaje vrlo aktivno i ukupno ponašanje oko 18. mjeseca gubi svoju dotadašnju harmoniju. Pojavljuje se prvi negativizam; glavna djetetova riječ je „NE“. Stalno mora biti pod nadzorom jer verbalne zabrane u tom periodu nisu dovoljne. Raspoloženja su mu burna, kratkotrajna i promjenjiva. Skretanje pažnje je najbolji način usmjeravanja djetetova ponašanja.

Govor kao sredstvo komunikacije s okolinom bitno će uznapredovati. Raste interes za vršnjake. Pojavljuju se i prvi oblici prosocijalnog ponašanja, pa npr. tješi drugo dijete koje plače. U igri imitira radnje odraslih (češlja, briše) i pri tome koristi zamjene kao konkretne predmete. S krajem druge godine završava senzomotorno razdoblje i započinje razvoj simboličke funkcije.

Strah od odvajanja od roditelja (separacijski strah) koji se pojavio u prvoj godini, pojačava se u prvoj polovini druge godine.

Razvoj motorike: gotovo sva djeca prohodaju između 12. i 15. mjeseca i do kraja druge godine usvajaju sve prirodne oblike kretanja te slijedi njihovo usavršavanje. U tom periodu usavršavaju se i pokreti dohvaćanja te dijete počinje baratati predmetima i u praktične svrhe (služenje žlicom, lončićem i sl.). Nastavlja se razvoj koordinacije i ravnoteže.

Razvoj spoznaje: dijete privlače nova svojstva, novo u okolini te je upoznaje trganjem, prevrtanjem, rastavljanjem, udaranjem, hvatanjem, bacanjem i sl. Može samostalno doseći predmet koji je izvan domašaja njegove ruke, tako da privuče podlogu na kojoj se nalazi željeni predmet. U igri ustrajava u traženju željene igračke. Pažnju usmjerava na događaje i pojave koje potiču na istraživanje i u toj dobi među djecom su utvrđene razlike u stabilnosti pažnje. Probleme rješava pomoću aktivnog procesa pokušaja i pogrešaka, a u drugoj polovici druge godine ovaj proces napreduje – sposobno je mentalno si predočiti problem i aktivnosti koje će poduzeti u rješavanju jednostavnog zadatka (sposobno je stvoriti mentalne predodžbe onih aktivnosti koje je više puta ponovilo). Do kraja 2. godine dijete završava uspostavljenje postojanosti predmeta koje je počelo od 6. mjeseca (spoznaja da predmet postoji iako nije u njegovu vidokrugu). Pamti i oponaša ne samo pojedina ponašanja nego i slijed 3 jednostavnije radnje, prepoznaje predmete i spominje ih izvan situacije u kojoj ih je vidjelo.

Razvoj govora: dijete počinje izgovarati svoje prve riječi sa značenjem (svi do 18. mjeseci). Potkraj druge godine počinje povezivati dvije i više riječi u verbalne iskaze, čime se završava predverbalna faza u razvoju govora i počinje verbalna. Do kraja prve godine sve bolje percipira glasove materinskog jezika. Do kraja prve godine ili početkom druge, daje jasne znakove da razumije neke riječi i jednostavne naredbe (npr. Daj..., Pokaži...) pri čemu dijete daje željeni predmet ili ga pokazuje na slici, u okolini. Oko 18. mjeseca počinje nagli razvoj razumijevanja govora, a potkraj druge godine počinje razumijevati i složenije naloge te ima rečenicu od dvije ili više riječi.

Socio-emocionalni razvoj: razvija se prepoznavanje i izražavanje emocija, pokazuje ponos i zadovoljstvo, ljutnju usmjerenu na ljude i predmete. Ljubomora se javlja oko 18. mjeseca. Prema poznatoj osobi vrlo aktivno pokazuje ljubav trčanjem ususret, osmijesima, zagrljajima. Privrženost djeteta za jednu ili više osoba i dalje je vrlo jaka. Prisutan je osjećaj straha, nelagode, napuštenosti osobito u prvim danima boravka u jaslicama (bježi, plače, skriva se iza roditelja). Pojavljuje se kontrola fizioloških potreba te dijete samo ide na wc i skida gaćice (s 24 mjeseca znatno bolje može kontrolirati nuždu). Zamjetan je interes za vršnjake te su učestaliji sukobi s drugom djecom.

Psihološki uvjeti optimalnog razvoja djeteta u dobi od 1 do 2 godine

1. Olakšavanje odvajanja od roditelja

• Pružiti djetetu objašnjenje zašto je potrebno odvajanje od skrbnika i što će dijete raditi dok on ne dođe.
• Omogućiti djetetu korištenje prijelaznog objekta
• Omogućiti postupno produžavanje boravka djeteta u jaslivama te boravak roditelja u jaslicama, osobito u vrijeme privikavanje

2. Osiguravanje motoričkog i spoznajnog razvoja

• Omogućiti djetetu da istražuje veliki prostor s neopasnim i zanimljivim igračkama i predmetima dnevne upotrebe (plastične posude, bočice, šareni papiri, tuljci, kutije i sl.). Ne pretrpavati okolinu, povremeno mijenjati materijal i igračke.
• Brinuti se o optimalnoj količini novih događaja – ne previše odjednom!
• Potrebno je da dijete bude samostalno i aktivno u toj aktivnosti (učenje i otkrivanje bez neposredne pomoći odraslog).

3. Poticanje razvoja pojma o sebi

• Koristiti se velikim i malim ogledalom za upoznavanje vlastitog lika.
• Verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoja haljinica).
• Poticati uporabu vlastitog imena i zamjeni „ja“.

4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti

• Omogućivati djetetu da razvije osjećaj vlastite sposobnosti
• Važno je u toj fazi ne posramljivati dijete, nego mu omogućiti da isproba granice koje može samostalno doseći u svakodnevnim aktivnostima
• Postaviti jasne i realistične granice – što se smije i što se ne smije. Pri tome ne zapasti u pogrešku da se djetetu sve zabranjuje. Učiti dijete kako može bez opasnosti obaviti željenu aktivnost.
• Ponašanja koja su opasna za dijete i okolinu, treba jasnim, jednoznačnim i dosljednim postupkom prekinuti, a radoznalost preusmjeriti na neopasnu aktivnost.

5. Poticanje prosocijalnog ponašanja

• Pohvalama, davanjem primjera treba poticati i reagirati na sve oblike prosocijalnog ponašanja: pomaganje, tješenje, suradnja...
• Olakšati istodobno razvoj pojma o sebi i dijeljenje s drugima (osigurati dovoljan broj igračaka, poticati razmjenu).

6. Govorno komuniciranje s djetetom

• Zajedničke aktivnosti pratiti govorom; paziti na točnu i jasnu artikulaciju odraslog.
• Prihvaćati djetetovu inicijativu za komunikacijom, verbalizirati djetetove geste i komunikacijske namjere, njegovati komunikaciju djeteta s bliskim osobama u kojoj se ostvaruje i bogata emocionalna interakcija.
• Prilagoditi svoj govor djetetu: obraćati se izravno, jednostavnim i kratkim rečenicama, djetetu razumljivim riječima, proširivati novim riječima.
• Čitati slikovnice i razgovarati s djetetom o slikovnici pokazujući slike, oponašati i slušati zvukove iz okoline, govoriti djetetu pjesmice i brojalice i pjevati mu, igrati se igara prepoznavanja i imenovanja sadržaja iz okoline.

7. Poticanje simboličke igre

• Podržavati pojavljivanje simboličkih igara u kojima dijete oponaša radnje i osobine ljudi, životinja, predmeta