KUTIĆ PSIHOLOGA: PRVI DANI U VRTIĆU

Polazak u jaslice, odnosno vrtić za dijete predstavlja veliku promjenu u životu.

Dijete koje prvi puta dolazi u vrtić osjeća se samo, izgubljeno I bespomoćno.

Zašto su djetetovi prvi dani u vrtiću teški?

Što možemo učinit kako bi djetetu olakšali prve dane boravka u vrtiću?

Za većinu djece polazak u vrtić predstavlja stres koji se manifestira kroz niz emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija do kojih dolazi zbog procjene situacije kao opasne i/ili uznemiravajuće.

MOGUĆE REAKCIJE DJETETA KOJE PO PRVI PUTA OSTAJE U VRTIĆU:

- grčevito se drži za roditelja

- odbija ući u sobu

- protestira, baca se po podu

- plače tijekom boravka u sobi

- odbija kontakt s odgajateljima

- ne želi se igrati

- pokazuje ljutnju (udaranjem roditelja,

odgajatelja ili druge djece)

- ne ispušta svoju flašicu, dekicu, igračku i sl.

- odbija hranu, a može i povraćati

- moguća je regresija u ponašanju (ponovno mokri u pelene i sl.)

- osamljuje se, povlači

- grize nokte, čupka kosu, siše palac

- kratko i nemirno spava

- postaje izrazito nemirno

- postaje izrazito pasivno

VAŽNE UPUTE ZA RODITELJE KOJE MOGU OLAKŠATI PRVE DANE

BORAVKA DJETETA U VRTIĆU

1. PRIPREMITE DIJETE ZA ODVAJANJE

Recite mu npr. "Sada ideš u vrtić. Ti ćeš se tamo igrati, a o tebi će se brinuti tete. Ja ću otići na posao. Nakon posla doći ću po tebe." To će djetetu omogućiti da se pripremi na situaciju koja ga očekuje. RAZGOVARAJTE O VRTIĆU. Pričajte lijepo o vrtiću, ali budite realni.

Dajte mu na znanje kako vjerujete da će se snaći.

2. KADA OSTAVLJATE DIJETE U VRTIĆU ODVOJITE SE OD NJEGA BRZO I KRATKO.

Definirajte mu, u terminima koje ono razumije količinu vremena koje će provesti u vrtiću bez vas. (Npr. idem kupiti novine, idem na posao...)

Naglasite mu vjerojatnost vašeg povratka (Kada kupim...vratiti ću se po tebe u vrtić).

Naglasite mu važnost odgajatelja kao osobu koja će se o njemu brinuti.

Ukažite mu na aktivnosti u koje se može uključiti dok vas nema (Možeš se igrati autićima, lutkama...)

Pri povratku po dijete zadržavajte se kratko u sobi. Ukoliko želite, s vašim se djetetom možete poigrati u hodniku.

Pokažite interes za djetetovu igru i prijatelje iz vrtića. Razgovarajte s djetetom o tome.

3. POŠTUJTE DJETETOVE OSJEĆAJE

Dijete spontano pokazuje svoje osjećaje (plače zato što je preplašeno i tužno), ima na njih pravo i dobro je da ih pokazuje. Reakcije odraslih poput "Nemoj plakati!", ljutnja, ismijavanje i sl., omalovažavaju djetetove osjećaje i uče ga da izražavanje emocija, naročito tuge, nije dobro.

4. BUDITE ISKRENI!

Privikavanje može biti otežano ukoliko, iz želje da ubrza ili olakša odvajanje, roditelj obeća djetetu da će doći po njega jako brzo, a to ne napravi. Dijete će neprestano očekivati roditelja i neće se moći opustiti.

5. NE ZANEMARUJTE VAŽNOST DONOŠENJA U VRTIĆ PREDMETA KOJE DJETETU OMOGUĆAVAJU DA SE SMIRI. (duda, bočica, dekica, draga igračka i sl.)

6. POŽELJNO JE DA DIJETE VIDI DA SE S POVJERENJEM I PRIJATELJSKI OBRAĆATE ODGAJATELJU.

Vaše nepovjerenje prema vrtiću rezultirat će istim kod djeteta.

 

ŠTO MOŽE OTEŽATI ODVAJANJE?

- nesiguran i zaplakan roditelj

- roditelj koji, ne oprostivši se od svog djeteta doslovno pobjegne

- roditelj koji od svog djeteta traži dopuštenje za odlazak ("Mogu li sada otići?"; "Reci mi kada mogu otići!" i sl.)

- roditelj koji se dugo zadržava na vratima sobe i/ili stalno viri kroz prozor i sl.

 

ZAŠTO?

Zato što djeca u svojim ponašanjima pokazuju tendenciju kopiranja osjećaja roditelja. Dijete koje osjeća roditeljevu nesigurnost i nepovjerenje i samo je nesigurno i nepovjerljivo.

Nakon nekog vremena, kada se dijete prilagodi i oslobodi straha od nepoznatog, jaslice/vrtić će postati mjesto u koje će dijete rado dolaziti i gdje će provoditi vrijeme u igri s novim prijateljima

I na kraju još nekoliko specifičnosti vezano uz prilagodbu:

Mlađa djeca - dugotrajnija prilagodba

- što su djeca mlađa vjerojatnije je da će proces prilagodbe biti dugotrajniji i osjetljiviji zbog straha djeteta od odvajanja od majke

Pretjerano zaštićena djeca - dugotrajnija prilagodba

- tzv. 'razmažena' djeca mogu se izrazito otežano prilagođavati na život u dječjem vrtiću, jer u vrtiću toliku količinu pažnje individualno ne mogu dobiti

Odložene tegobe prilagodbe

- ne treba se začuditi ako nakon prividno brze i uspješne prilagodbe dijete odjednom počne pokazivati odbojnost prema vrtiću, postane plačljivo, agresivno, negativistično...Riječ je o mogućim "zakašnjelim" tegobama prilagodbe; dijete se jednostavno u prvo vrijeme kontroliralo jer je mislilo da je boravak u vrtiću nešto iznimno, nešto što se neće često ponavljati...a kasnije je shvatilo da je odlazak u vrtić postao dio njegove svakodnevice

"Nezgodniji" temperament djeteta - dugotrajnija prilagodba

- tzv. "teško odgojiva djeca" mogu se teže prilagođavati na boravak u vrtiću. Također, povučenija djeca mogu se dugotrajnije prilagođavati ili pak imati odložene teškoće prilagodbe. Djeca s posebnim potrebama mogu imati vrlo različit ritam i trajanje procesa prilagodbe.