KUTI? PSIHOLOGA: DJE?JE SAMOPOUZDANJE

Samopouzdano dijete je otvoreno, radoznalo, optimisti?no, sigurno u sebe, spremno na suradnju... Lako sklapa poznanstva, uklapa se u drutvo vrnjaka, ne boji se pokazati svoje slabosti, odrasta s optimizmom i sigurno?u u sebe i svoju okolinu. Upravo takvo dijete elja je i odgojni cilj mnogih roditelja.

Kako ?ete potaknuti samopouzdanje svojeg djeteta?
Pohvalite ga kad god to zaslui. Ne moraju postojati veliki, vani i opipljivi djetetovi rezultati. Pohvalite njegov trud i napor, vrijeme koje ulae da bi neto dobro u?inilo.
Dajte mu glavnu rije? to je vie mogu?e. Djeca oboavaju da im se povjeravaju sitni zadaci jer tako imaju osje?aj da u njih vjerujete. Trude se pokazati vam kako su odrasla poput vas i da se na njih moete osloniti.
Kad se roditelji loe odnose prema pogrekama svoje djece, ona:
- skrivaju pogreke i izbjegavaju istinu
- postupno gube elju za komunikacijom s roditeljima
- ne postavljaju si visoka mjerila i ne preuzimaju rizike
- opravdavaju svoje pogreke ili prebacuju krivnju na druge
- nemaju dovoljno samopouzdanja
- stje?u dojam da ih uop?e ne razumijete.
Djetetu je vano pokazati da je normalno grijeiti.

Zdrava reakcija na pogreke
Samopouzdane osobe imaju zdrav odnos prema vlastitim pogrekama. One su sigurne u sebe i razmiljaju o onome to su postigle, a ne samo o onome to nisu.
Razvijanje zdrave reakcije na vlastite pogreke prvi je korak prema samopouzdanju vaeg djeteta. Ta reakcija podrazumijeva da dijete ne podlegne vaoj kritici ili omalovaavanju ako pogrijei, ve? da se zna obraniti. Takvo reagiranje postie se pravilnim odnosom i dobrom komunikacijom vas i djeteta.

Ako sam u?inio neto loe, to ne zna?i da sam ja lo, zato to:
- nisam znao bolje
- u?inio sam mnogo drugih dobrih stvari
- trudio sam se
- nisam imao namjeru u?initi lou stvar
- u?im i uskoro ?u biti bolji
- nitko ne pobje?uje uvijek
- imao sam lo dan

Samopouzdanje, ba kao i zdrava reakcija na pogreke, lake se razvija u djece koja ne moraju potiskivati svoje osje?aje. Samo ako se osje?aji ne potiskuju ve? su dobrodoli, dijete se moe razviti u samopouzdanu osobu.

Razlika izme?u samopouzdanja i samopotovanja

Samopotovanje kojeg ?esto nazivamo i samosvijest je spoznavanje samog sebe i naeg odnosa prema tome to smo spoznali.

Zdrava samosvijest kae: "Ja sam u redu i ja vrijedim ve? samim tim to postojim!" Ja sam dragocjena/n ve? zbog samog svog postojanja! Osoba je zadovoljna sobom, smirena je u odnosu na samu sebe.

Nizak stupanj samosvijesti/samopotovanja obiljeava stalan osje?aj nesigurnosti, samokriti?nost i osje?aj krivnje.

Samosvijest se moe razvijati i kvalitativno i kvantitativno tijekom cijelog naeg ivota.

Samopouzdanje govori o naim sposobnostima, umije?u; to nam ide dobro i u ?emu smo vjeti ili u ?emu smo nespretni i neuspjeni.

To je vie izvanjska, ste?ena osobina. Primjerice: "Dobar sam matemati?ar." "Nemam dara za pjevanje".

Pomanjkanje samopouzdanja se moe rijeiti pomo?u objektivne povratne informacije. Samopouzdanje raste usporedo sa postignu?em.

Za ivot osobe jo je vanije samopotovanje.

Samopotovanje kao odraz vlastitih i tu?ih procjena

Samopotovanje se temelji na procjeni stupnja u kojem dijete zadovoljava razvojne zadatke, na procjeni kolskog uspjeha i uspjeha u rjeavanju razli?itih socijalnih problema. Vano je znati da samopotovanje nije odraz samo vlastitih procjena nego proizlazi i iz reakcija drugih ljudi, osobito osoba koje volimo i koje su nam vane. Ako su djeca prihva?ena, potovana i pohvaljivana za to to jesu i kakva jesu, po?et ?e podjednako prihva?ati svoje pozitivne i negativne strane te ?e se kod njih razviti odgovaraju?e samopotovanje. Me?utim, ako ih roditelji i druge osobe koje su im vane omalovaavaju, vrije?aju, okrivljuju i odbacuju, djeca ?e razviti negativne stavove prema sebi te nisko samopotovanje. Taj proces po?inje ve? u ranoj dobi, a povratne informacije o vlastitoj vrijednosti i prihva?anju drugih, osobito vrnjaka, postaju sve vanije pribliavanjem adolescenciji.

Prepoznajmo nisko samopotovanje

Djeca na najrazli?itije na?ine pokazuju da imaju nisko samopotovanje. Vrlo ?esto nisu ni svjesna da o sebi ne misle ba najbolje, iako osje?aju da neto nije u redu.

Uobi?ajeni znakovi koji nas mogu uputiti na to da dijete ima problema sa samopotovanjem su:

potreba da neprestano pobje?uje u igrama; perfekcionizam; pretjerana samokriti?nost; pretjerano hvalisanje ; davanje slatkia, novca ili igra?aka drugoj djeci, kako bi se "potkupila" prijateljstva; privla?enje panje neodgovaraju?im ponaanjem (glupiranje, zadirkivanje, agresivnost); povu?enost ili srameljivost; pla?ljivost; pretjerano ispri?avanje za sve to kae ili napravi; strah od toga da pokua neto novo; stalno traenje isprika; prebacivanje odgovornosti ili krivnje na druge ; antisocijalno ponaanje; nepovjerenje prema ljudima; stalna potreba da se ugodi drugima; nesposobnost da kae "ne?u" ili odbije neto to ne eli; nesposobnost donoenja vlastitih odluka ili izbora.

KAKO RODITELJI MOGU POMO?I

Djetetov osje?aj samopotovanja i slike o sebi moe se oja?ati na nekoliko na?ina, a pritom veliku vanost imaju roditelji, prijatelji i osobe koje su mu vane i koje cijeni. Ponekad se to moe ostvariti kroz uklju?ivanje djeteta u neku aktivnost za koju ima talent ili sposobnosti, kroz konzistentno poticanje i odavanje priznanja i za male uspjehe, primje?ivanje i ohrabrivanje njegova truda, ?ak i ako nije uspjelo, te kroz poticanje da samo opaa svoje pozitivne aspekte i napore te se samo pohvaljuje za to.
Ne zaboravite da je svako dijete vrijedno i jedinstveno te da ima svoje potencijale koje ?e mo?i razviti tek ako se osje?a prihva?eno i voljeno takvo kakvo jest.
Korisni savjeti za poticanje samopotovanja djece:

  • Sluajte dijete, pokaite mu da ste ga ?uli i prihvatite njegove osje?aje.
  • Ponaajte se prema djetetu s potovanjem. Prihvatite ga takvo kakvo jest. Svi imamo pozitivne i negativne strane. Njegujte pozitivne.
  • Kada ga hvalite, budite specifi?ni, to?no odre?eni. Budite iskreni s njim.
  • Kada kritizirate, tako?er budite specifi?ni. Kritika se treba odnositi na ponaanje, a ne na li?nost djeteta. Primjerice:Nije u redu da udari brata ako ti ne da igra?ku" umjesto "Zlo?esta si".
  • Izbjegavajte re?enice koje po?inju s "Ti nikada" ili "Ti uvijek", ali koristite one poticajne, tipa "Ti to moe u?initi" ili "Znam da ?e u?initi najbolje to moe" i sl.
  • Upotrebljavajte "ja-poruke" umjesto "ti-poruka" kada elite izre?i da neto ne valja. Primjerice: "Ja zaista teko podnosim glasnu muziku" umjesto "Ti stvara takvu buku".
  • Iako su svakom djetetu potrebni dosljednost, pravila i kontrola, jo mu je potrebniji prostor kako bi moglo nau?iti upravljati svojim ivotom. Dajte mu odgovornost, neovisnost i dobi adekvatnu slobodu u izborima koje radi.
  • Uklju?ite dijete u rjeavanje problema i donoenje odluka u stvarima koje se odnose na njegov ivot. Potujte osje?aje, potrebe, elje, sugestije i pamet djeteta.
  • Zapamtite: vae je dijete sjajno i zadivljuju?e u svojoj jedinstvenosti, iako se njegova jedinstvenost uvelike razlikuje od vae.
  • Budite dobar uzor - imajte dobro miljenje o sebi. Radite stvari za sebe.
  • Poru?ite djetetu da je dobro cijeniti sebe. U redu je osje?ati zadovoljstvo zbog svojih postignu?a. Dobro je ugoditi sebi i priutiti si uitak.
  • Izbjegavajte stalno prosu?ivanje, ?esto ponavljanje "trebao/la bi", "mora" i nepotrebne savjete.
  • Shvatite dijete ozbiljno. Prihvatite njegovo/njeno miljenje.

priredila: Ivana Markanjevi? Pintar, mag.psych.